Pretraga sadržaja
Prijava korisnika
Web arhiva
| Arhiva 2005.- 2010. |
| Arhiva 2004. |
| Arhiva 2003. |
Statistika posjeta






![]() | Danas | 11 |
![]() | Jučer | 109 |
![]() | Ovaj tjedan | 120 |
![]() | Prošli tjedan | 857 |
![]() | Ovaj mjesec | 546 |
![]() | Prošli mjesec | 4840 |
![]() | Ukupno | 9014 |
Trenutno: 1 gostiju, 2 bots online
Vaša IP adresa: 38.107.191.116
,
Today: 07. ruj, 2010.
Vaša IP adresa: 38.107.191.116
,
Today: 07. ruj, 2010.
|
||||
|
|
||||
Vremenska prognoza
|
|
|
|
|
| Uto | Sri | čet | Pet |








Istraživanja pokazuju da prostor Posuškog Graca kao i cijele župe ima daleku prošlost. Kako se tada zvao i kako je nastao još uvijek je tajna. Pretpostavlja se da je nastao upravo na dijelu tadašnjih putova od juga ka sjeveru ili od mora prema unutrašnjosti. Istraživači kažu a ima i dokaza da su na ovim područjima živjeli stari Iliri. O tome govori i potvrđuje pronađeni novac na brdu Kulina i Gradina kao i razne kopče iz mlađeg željeznog doba. Posuški Gradac upravo je bio smješten na trgovačkoj komunikaciji od Solina prema Bosni i Neretvi po kojima su najvjerojatnije i Rimljani zasnovali svoje poznate putove legije. Postoje dokazi po kojima je navodno jedan sakupljač i istražitelj iz Imotskog kraja prodao Zemaljskom muzeju u Sarajevu 1442 komada raznog nađenog novca od kojeg se jedan dio odnosi na Grčke drahme stare oko 250 godina prije Krista, republikanskog rimskog novca te novca kralja Jube I iz Numidije takođe iz perioda prije Krista. Ovi podaci jasno govore koliko je bila značajna trgovina u tom periodu. Nešto više podataka i materijalnih dokaza datira iz vremena slavnog Rimskog carstva tako na Gradini iznad crkve i župnog ureda postoje ostaci velike rimske utvrde dimenzija 61x75 metara čija širina temelja prelazi 3 metra. Pored ovoga na cijelom području a poglavito ispod brda Gradina postoje ostaci naselja i kuća.
Za Posuški Gradac vežu se i ostaci tragova prvih Kršćana o čemu zorno svjedoče ostaci starokršćanske bazilike iz četvrtog stoljeća čiji se temelji i kapelica nalaze u gradačkom groblju Crkvine. Prilikom istraživanja pronađeni su ostaci dvaju temelja što govori da se radi o dva različita objekta na istom mjestu iz različitih vremena. Isto tako i na cijelom području Broćanca i Batina, iz tog perioda nađeno je dosta pojedinačnih predmeta koji govore o životu i naseljima iz tog doba. Obilježje dolaska Hrvata u ovaj prostor što se tiče fizičkih tragova vremenom je skoro izbrisan, ali nije izbrisan onaj mnogo jači trag a to je nasljeđe vjere običaja, kulture i svih znamenitosti što odlikuju hrvatskog čovjeka. Isto tako i period vladavine Turaka izuzev tužnih priča o siromaštvu potlačenosti ubijanju i grobova biskupa, svećenika i redovnika nema drugih obilježja.
Jedan primjer iz kraja XVI stoljeća je i Biskupov Grob u Stupima kojeg su Turci ubili u zasjedi zajedno sa jednim svećenikom i dvojicu iz pratnje, na proputovanju kroz Gradac. Tužna povijest, proganjanja, odvođenja, služenje tuđim vojskama, glad, bolest siromaštvo pratili su narod i ovaj kraj i sa drugim vladarima i vlastima. Nijedna vlast ovom narodu nije bila sklona. Novija povijest o kojoj ima dosta pisanih i drugih dokaza ilustrirano govore o stradanjima a poglavito muškaraca kroz ratove Prvi i Drugi svjetski te ovaj zadnji Domovinski. Ne može se spomenuti niti jedan simbol stradanja Hrvata od Soluna do Staljingrada a da u njemu nema netko iz naše župe. Drugi svjetski rat, pored onih koji su poginuli časno za domovinu i zna im se za vječna počivališta ima jedan oveći broj za čije se grobove i sudbinu nikada nije saznalo.